Ljepota lažnog sjaja
Izložba
"Ljepota lažnog sjaja" - izložba krivotvorenih umjetnina iz zbirke Muzeja policije

Izložbom krivotvorenih umjetnina pod nazivom “Ljepota lažnog sjaja“ iz Kriminalističke zbirke Muzeja policije želi se upozoriti na beskrupuloznost crnog tržišta koje u utrci za zaradom ne preže od prijevara dobronamjernih i neupućenih kupaca.

free entrance
L4 — Multifunkcionalna dvorana 4
Više
Dubrovnik, A Scarred City
„Dubrovnik, A Scarred City: stradanje i obnova Dubrovnika 1991. – 2000.“

Izložba „Dubrovnik, A Scarred City: stradanje i obnova Dubrovnika 1991. – 2000.“ otvorena je 1. listopada 2019. godine, povodom obilježavanja 28. obljetnice početka napada na Dubrovnik.

20 kn
L2 — Multifunkcionalna dvorana 2
Više
Mirko Ilić - Trenutak pred katastrofu
Izložba
Mirko Ilić - Trenutak pred katastrofu: strip, ilustracija i dizajn

Izložbom ‘Mirko Ilić – Trenutak pred katastrofu: strip, ilustracija i dizajn’ kustosa Dejana Kršića i Marka Goluba, koja se otvara u Lazaretima 17. kolovoza 2019.

slobodan ulaz /free entrance
L4 — Multifunkcionalna dvorana 4
-
Više
Linđovi koncerti
Koncert
Linđov koncert

Od 25. kolovoza svakog utorka i petka u 21:30h možete uživati u koncertima Linđa u Lazaretima.

120 kn
L6 — Linđo
Više

Home

Alternativne biografije

Đuro Armeno Baglivi

(Dubrovnik, 8. rujna 1668. – Rim, 17. lipnja 1707.)„Protiv moćne smrti ništa ne vrijedi nastupati silovitim načinom, niti se protiv žestine bolesti boriti terorom rasprava, jedino lijekovi ozdravljaju!“ Riječi su ovo Đura Baglivija, Dubrovčanina i jednog od uglednijih europskih liječnika kraja 17. i početka 18. st. Baglivi je bio predstavnik ijatrofizike, smjera u medicini 17. st., koji procese u organizmu tumači na osnovu geometrije, fizike i mehanike, koristeći metode promatranja bolesnika i eksperimenata na životinjama.

Premda svjestan sve većeg značaja atomizma i raščlambe materije na najsitnije dijelove, Baglivi ostaje vjeran svojem antičkom uzoru – Hipokratu. Tijelo vidi kao raščlanjeni stroj, ali ipak kao cjelinu koja ima dušu, a koja se nalazi u mozgu i koja usklađuje čitavo tijelo. Jedan je od važnijih uzora u kliničkoj medicini 18. i 19. st., a djela su mu prevedena gotovo na sve europske jezike. Obitelj Đura Armena (kasnije Baglivi) svoje podrijetlo vuče iz Armenije, a u Dubrovnik najvjerojatnije dolazi djed našeg liječnika. Đuro je rođen 1668. godine. Njegova je obitelj bila trgovačka obitelj, no, otac je, kako kazuju izvori, upao u dugove. Godine 1670. umire mu majka, a odmah zatim i otac. Kao siročad, razbaštinjenu zbog očevih dugova, Đura i njegova brata prigrlio je njihov stric, a nakon njegove smrti bivša služavka iz kuće Armenovih. Isusovci preuzimaju brigu o njegovu obrazovanju, a Đuro se pokazao kao vrlo darovit dječak. Na osnovu zahtjeva za posvojenje talijanskog liječnika Piera Angela Baglivija iz Leccea, isusovci odabiru upravo Đura i on 1684. g. odlazi u Italiju. Sa svojim poočimom Đuro je razvio vrlo blizak odnos, uzajamnu ljubav i poštivanje. Vjerojatno se pod njegovim utjecajem okrenuo studiju medicine, najprije u Napulju, a potom u Salernu, gdje i doktorira. Nakon studija odlazi na putovanje na kojem posjećuje i rodni Dubrovnik. Premda je u to vrijeme dosta putovao po Italiji, ostaje u Bologni slušati predavanja Marcella Malpighija, začetnika sistematske mikroskopske anatomije i jednog od tadašnjih najvećih liječnika, koji se bavio eksperimentima. Nakon Malpighijeva odlaska u Rim, na poziv pape Inocenta XII., uskoro i sam Baglivi, na Malpighijev poziv, 1692. g. dolazi u Rim, gdje se trajno nastanjuje. Sa samo 28 godina postaje profesor anatomije na rimskom arhiliceju Sapienza. Godine 1696. izlazi njegovo prvo veliko djelo O medicinskoj praksi (De praxi medica). Ovdje je Baglivi prikazao metode i zadaće kliničke medicine, upozorivši na važnost kliničkog proučavanja simptoma, anatomskih sekcija, mikroskopskih istraživanja i fizioloških pokusa, umjesto ispraznih spekulacija onoga doba. U svom drugom velikom djelu O zdravome i bolesnome motoričkom vlaknu (De fibra motrice et morbosa) iz 1700. g. na osnovu svojih mikroskopskih promatranja, uspoređujući ljudska i životinjska tkiva, zaključuje da je sjedište fizioloških i patoloških zbivanja u živim vlaknima, pa se tako svrstao u začetnike tzv. fibrilarne patologije. Vrhunac karijere bilo je mjesto profesora teorijske medicine na Sapienzi (1701. g.). Tijekom života bio je izabran u najviša učena društva svoga doba; londonski Royal Society, njemačku Academia Caesarea Leopoldino-Carolina Naturae Curiosorum, talijansku Accademia dei Fisiocritici i rimsko društvo Arcadia. Bio je i osobni liječnik dvojici papa; Inocentu XII. i Klementu XI. Baglivi umire u Rimu 1707. g. U svom spisu o ugrizu pauka tarantule, preporučuje zanimljiv način liječenja, a to je – plesanje uz muziku. Pacijenti su morali plesati i po 10 sati dnevno. Smisao ovog plesnog maratona bio je u velikoj mišićnoj aktivnosti, pa su ovom kombinacijom psihoterapije i detoksikacije simptomi nestajali nakon 3 do 4 dana.

Tagovi