Dubrovački statut spominje uredbu o gubavcima koji su morali stanovati odvojeno od drugih ljudi i nisu smjeli ulaziti u grad ili putovati glavnim putovima. Ovo iskustvo izolacije oboljelih od lepre zasigurno je Dubrovčanima bio poticaj za kasniju ideju o karanteni nakon pojave kuge.

Dubrovnik zapošljava liječnike (physicus), kirurge (chirurgus) i apotekare (speciarius) koji su se trebali brinuti o svim građanima.

Osnovan leprozorij za oboljele od gube.

U samostanu Male braće otvorena prva apoteka.

Utemeljena prva bolnica pod nazivom Domus Christi, koja još uvijek djeluje kao dom za starije i nemoćne.

Pandemija kuge zvane „Crna smrt“ proširila se s istoka u Europu, usmrtivši oko 1/4, a po nekm procjenama čak 2/3 europskog stanovništva. Trajala je sve do 1351.

„Crna smrt“ stiže i u Dubrovnik. Premda kronike bilježe različita izvješća o broju umrlih, demografski se gubitak procjenjuje na oko 25% stanovništa.

Dubrovačko Veliko vijeće donosi odredbu o suzbijanju kuge - Onaj koji dolazi iz krajeva zahvaćenih kugom neka ne ulazi u Dubrovnik ili njegovu okolicu (Veniens de locis pestiferis non intret Ragusium vel districtum), koja je zapisana u tzv. Zelenoj knjizi (Liber viridis). Ova prva zabilježena uredba o karanteni određuje da oni koji dolaze iz okuženih krajeva ne smiju ući u Dubrovnik ni na njegov teritorij, nego će biti poslani na otočić Mrkan ili Cavtat na »čišćenje« (ad purgandum) na mjesec dana. Istodobno je zabranjeno posjećivanje onih koji su u karanteni bez dozvole vlasti. Putnici su svoj smještaj nalazili u dašćarama koje su bile podignute uz benediktinske samostane.

Malo vijeće imenuje trojicu vlastele za - protukužne službenike, te se ova godina službeno smatra godinom utemeljenja stalne zdravstvene službe. Službu su obavljali isključivo plemići iz pet do šest najuglednijih obitelji u dobi od oko četrdeset pet godina. Talijanski gradovi koji se smatraju pretečom javnih zdravstvenih mjera u svijetu utemeljili su zdravstvenu službu mnogo kasnije: Milano 1448., Pavia 1485., Venecija 1486., a Firenca 1527.

Donosi se nova odredba - O uredbama donesenima godine 1397. protiv onih koji dolaze iz krajeva zahvaćenih kugom – De ordinibus contra eos qui veniunt de locis pestiferis anno 1397 factis). Odredbom je zabranjen uvoz robe iz kužnih područja za cijeloga trajanja epidemije, te je određena karantena na otocima Mrkanu i Mljetu. Ovaj je lazaret na Mljetu uz neke prekide djelovao do 1527. godine.