Ljepota lažnog sjaja
Izložba
"Ljepota lažnog sjaja" - izložba krivotvorenih umjetnina iz zbirke Muzeja policije

Izložbom krivotvorenih umjetnina pod nazivom “Ljepota lažnog sjaja“ iz Kriminalističke zbirke Muzeja policije želi se upozoriti na beskrupuloznost crnog tržišta koje u utrci za zaradom ne preže od prijevara dobronamjernih i neupućenih kupaca.

free entrance
L4 — Multifunkcionalna dvorana 4
Više
Dubrovnik, A Scarred City
„Dubrovnik, A Scarred City: stradanje i obnova Dubrovnika 1991. – 2000.“

Otvaranje izložbe „Dubrovnik, A Scarred City: stradanje i obnova Dubrovnika 1991. – 2000.“ održat će se 1. listopada 2019. godine u 20.00 sati u 2. lađi obnovljenog kompleksa Lazareti, povodom obilježavanja 28. obljetnice početka napada na Dubrovnik.

free entrance
L2 — Multifunkcionalna dvorana 2
-
Više
Mirko Ilić - Trenutak pred katastrofu
Izložba
Mirko Ilić - Trenutak pred katastrofu: strip, ilustracija i dizajn

Izložbom ‘Mirko Ilić – Trenutak pred katastrofu: strip, ilustracija i dizajn’ kustosa Dejana Kršića i Marka Goluba, koja se otvara u Lazaretima 17. kolovoza 2019.

slobodan ulaz /free entrance
L4 — Multifunkcionalna dvorana 4
-
Više
Linđovi koncerti
Koncert
Linđov koncert

Od 25. kolovoza svakog utorka i petka u 21:30h možete uživati u koncertima Linđa u Lazaretima.

120 kn
L6 — Linđo
Više

Home

Povijest dubrovačkih Lazareta seže čak u 15. stoljeće, a zdravstvene mjere se spominju već u Statutu iz 1272.

Obogatite svoje znanje o jednom od najvažnijih spomenika svjetske zdravstvene kulture.

1272.

Dubrovački statut spominje uredbu o gubavcima koji su morali stanovati odvojeno od drugih ljudi i nisu smjeli ulaziti u grad ili putovati glavnim putovima. Ovo iskustvo izolacije oboljelih od lepre zasigurno je Dubrovčanima bio poticaj za kasniju ideju o karanteni nakon pojave kuge.
Pročitaj više

1280

Dubrovnik zapošljava liječnike (physicus), kirurge (chirurgus) i apotekare (speciarius) koji su se trebali brinuti o svim građanima.

1317.

U samostanu Male braće otvorena prva apoteka.

1347.

Utemeljena prva bolnica pod nazivom Domus Christi, koja još uvijek djeluje kao dom za starije i nemoćne.

1347.1351.

Pandemija kuge zvane „Crna smrt“ proširila se s istoka u Europu, usmrtivši oko 1/4, a po nekm procjenama čak 2/3 europskog stanovništva. Trajala je sve do 1351.

1348.

„Crna smrt“ stiže i u Dubrovnik. Premda kronike bilježe različita izvješća o broju umrlih, demografski se gubitak procjenjuje na oko 25% stanovništa.

1377.

Dubrovačko Veliko vijeće donosi odredbu o suzbijanju kuge - Onaj koji dolazi iz krajeva zahvaćenih kugom neka ne ulazi u Dubrovnik ili njegovu okolicu (Veniens de locis pestiferis non intret Ragusium vel districtum), koja je zapisana u tzv. Zelenoj knjizi (Liber viridis). Ova prva zabilježena uredba o karanteni određuje da oni koji dolaze iz okuženih krajeva ne smiju ući u Dubrovnik ni na njegov teritorij, nego će biti poslani na otočić Mrkan ili Cavtat na »čišćenje« (ad purgandum) na mjesec dana. Istodobno je zabranjeno posjećivanje onih koji su u karanteni bez dozvole vlasti. Putnici su svoj smještaj nalazili u dašćarama koje su bile podignute uz benediktinske samostane.

1390.

Malo vijeće imenuje trojicu vlastele za - protukužne službenike, te se ova godina službeno smatra godinom utemeljenja stalne zdravstvene službe. Službu su obavljali isključivo plemići iz pet do šest najuglednijih obitelji u dobi od oko četrdeset pet godina. Talijanski gradovi koji se smatraju pretečom javnih zdravstvenih mjera u svijetu utemeljili su zdravstvenu službu mnogo kasnije: Milano 1448., Pavia 1485., Venecija 1486., a Firenca 1527.

1397

Donosi se nova odredba - O uredbama donesenima godine 1397. protiv onih koji dolaze iz krajeva zahvaćenih kugom – De ordinibus contra eos qui veniunt de locis pestiferis anno 1397 factis). Odredbom je zabranjen uvoz robe iz kužnih područja za cijeloga trajanja epidemije, te je određena karantena na otocima Mrkanu i Mljetu. Ovaj je lazaret na Mljetu uz neke prekide djelovao do 1527. godine.
Danas