Ljepota lažnog sjaja
Izložba
"Ljepota lažnog sjaja" - izložba krivotvorenih umjetnina iz zbirke Muzeja policije

Izložbom krivotvorenih umjetnina pod nazivom “Ljepota lažnog sjaja“ iz Kriminalističke zbirke Muzeja policije želi se upozoriti na beskrupuloznost crnog tržišta koje u utrci za zaradom ne preže od prijevara dobronamjernih i neupućenih kupaca.

free entrance
L4 — Multifunkcionalna dvorana 4
Više
Dubrovnik, A Scarred City
„Dubrovnik, A Scarred City: stradanje i obnova Dubrovnika 1991. – 2000.“

Izložba „Dubrovnik, A Scarred City: stradanje i obnova Dubrovnika 1991. – 2000.“ otvorena je 1. listopada 2019. godine, povodom obilježavanja 28. obljetnice početka napada na Dubrovnik.

20 kn
L2 — Multifunkcionalna dvorana 2
Više
Mirko Ilić - Trenutak pred katastrofu
Izložba
Mirko Ilić - Trenutak pred katastrofu: strip, ilustracija i dizajn

Izložbom ‘Mirko Ilić – Trenutak pred katastrofu: strip, ilustracija i dizajn’ kustosa Dejana Kršića i Marka Goluba, koja se otvara u Lazaretima 17. kolovoza 2019.

slobodan ulaz /free entrance
L4 — Multifunkcionalna dvorana 4
-
Više
Linđovi koncerti
Koncert
Linđov koncert

Od 25. kolovoza svakog utorka i petka u 21:30h možete uživati u koncertima Linđa u Lazaretima.

120 kn
L6 — Linđo
Više

Home

Nikola Gučetić

Vrijeme kasne renesanse (16. st.) na hrvatskom prostoru bogato je djelima i autorima, koji nisu bili prepoznati samo u lokalnim okvirima, nego i u širem europskom kulturnom kontekstu. Nosioci filozofske misli u Hrvatskoj ponajprije su bili gradovi na dalmatinskoj obali. U Dubrovniku tako susrećemo filozofe Miha Monaldija, Antuna Meda i kao najznačajnijeg Nikolu Gučetića (Gozze).

Junije Restić

Kao jedan od fenomena hrvatske književne historiografije 18. stoljeća javljaju se i povijesni spisi u koje spadaju memoari, dnevnici i kronike. Nakon 17. st. i velikih imena hrvatske historiografije poput Trogiranina Ivana Lučića (Lucius) i Senjanina Pavla Rittera Vitezovića, 18. je stoljeće ipak predstavljalo svojevrsnu stagnaciju. No, u slučaju Dubrovnika i povjesničara Junija Restića (Resti), ipak je napravljen korak naprijed.

Filip De Diversis

Kao jedan od literarnih žanrova srednjeg vijeka, posebno mjesto zauzimaju pohvale gradovima (laudes civitatum). Smisao ovih djela nije samo u opisima gradova, gdje se opisi tematski uglavnom drže jednog formalnog redoslijeda, već i u osobnoj impresiji, koja je za cjelovitu sliku grada neizostavan i jednako važan element. Zbog toga je sam autor ovih lauda morao biti osoba, koja je imala javno prepoznat autoritet.

Benedikt Kotruljević

Obitelj Kotruljević porijeklom je iz Kotora. U Dubrovnik dolaze oko 1350. g. i vrlo brzo postaju članovi Bratovštine sv. Antuna, u koju ulaze dubrovački trgovci. Benedikt je rođen u Dubrovniku oko 1416. g. Osnovnu izobrazbu stječe u Dubrovniku, a na studij odlazi u Italiju. Čini se da je studirao filozofiju i pravo.

Bartol Kašić

Nakon što je pokretom Reformacije jedinstvo kršćanskog Zapada bilo narušeno, Rim je morao pronaći novi put vlastite obnove. Taj put bio je put afirmacije jezika, kojim su govorili živi narodi, tzv., “živi jezik”. Oprezno krenuvši s podučavanjem i izobrazbom širokog kruga neukih, Rim se okrenuo upravo onim narodima, koji su nastanjivali rubna područja istoka i jugoistoka Europe, a koji su u doba Reformacije ostajali vjerni Katoličkoj crkvi.

Vlaho Obuljen Slijepi

U galeriju dubrovačkih osebujnih ličnosti spada lik slijepog uličnog pjevača, glumca-amatera, kolendara, uličnog trgovca. Osoba je to, naizgled, “marginalnog” dubrovačkog života, koja je itekako identifikacijski obilježila svoje vrijeme. Oskudni podaci o njegovu životu bilježe siromašno djetinjstvo uz majku malteškog podrijetla – pa su ga zvali i Vlaho Maltez, oca pomorca, dvije sestre i bolest tjemenice već u prvim mjesecima života, što je uslijed pogrešnog liječenja i neimaštine učinilo da je bio slijep do kraja života.

Ludomir Michal Rogowski

Ludomir Michal Rogowski (Lublin, 3. listopada 1881. – Dubrovnik, 13. ožujka 1954.) poljski je dirigent, skladatelj i pisac, diplomirao je dirigiranje i kompoziciju u Varšavi, a zatim se nastavio usavršavati u Leipzigu, Münchenu i Rimu. Odlazi u Vilnius, gdje je osnovao simfonijski orkestar i gdje je bio šef-dirigent nekoliko godina, a zatim u Pariz. Ubrzo postaje međunarodno priznati skladatelj i njegova se djela izvode u Parizu, Bruxellesu, ali i New Yorku te Varšavi i Pragu.

Šišmundo Menčetić Vlahović

Šišmundo (Šiško) Menčetić Vlahović (Dubrovnik, 27. veljače 1457. – Dubrovnik, tijekom srpnja 1527.) dubrovački je vlastelin iznimno razuzdane mladosti. Bio je sudionik brojnih izgreda na ulicama, napadao je i žene, zbog čega se njegovo ime često nalazilo u sudskim spisima dubrovačkog arhiva, a zbog svojih (ne)djela odgovarao je i na sudu. Nakon ženidbe u četrdesetoj godini, promijenio je svoje ponašanje te je kao plemić obnašao razne dužnosti u Dubrovačkoj Republici.

Orsat Medo Pucić

Medo Pucić (Dubrovnik, 12. ožujka 1821. – Dubrovnik, 30. lipnja 1882.) (Pozza) dubrovački je vlastelin, književnik i političar,  jedan od najistaknutijih Dubrovčana svoga vremena i značajan hrvatski kulturni i književni djelatnik u preporodnom razdoblju i sredini 19. stoljeća. Rođen je 1821. u Dubrovniku, gdje je završio pučku školu, a školovanje nastavlja na području ondašnje Austrije. Studirao je u Veneciji na Učilištu svete Katarine, a potom  pravo u Padovi i Beču.

Nikola Nalješković

Nikola Nalješković nadimka Živon, rodio se u Dubrovniku u pučkoj bogatoj trgovačkoj obitelji između 1505. i 1508. godine. Nakon što je kao mladić ostao bez oca, koji umire 1527. g. od kuge, preuzima brigu o obitelji, ali je neuspješan u trgovačkim poslovima, što ga dovodi do bankrota. Cijeli život borio se s novčanim problemima, a kasnije se bavio astronomijom i matematikom.
Subscribe to Pisac