Ljepota lažnog sjaja
Izložba
"Ljepota lažnog sjaja" - izložba krivotvorenih umjetnina iz zbirke Muzeja policije

Izložbom krivotvorenih umjetnina pod nazivom “Ljepota lažnog sjaja“ iz Kriminalističke zbirke Muzeja policije želi se upozoriti na beskrupuloznost crnog tržišta koje u utrci za zaradom ne preže od prijevara dobronamjernih i neupućenih kupaca.

free entrance
L4 — Multifunkcionalna dvorana 4
Više
Dubrovnik, A Scarred City
„Dubrovnik, A Scarred City: stradanje i obnova Dubrovnika 1991. – 2000.“

Izložba „Dubrovnik, A Scarred City: stradanje i obnova Dubrovnika 1991. – 2000.“ otvorena je 1. listopada 2019. godine, povodom obilježavanja 28. obljetnice početka napada na Dubrovnik.

20 kn
L2 — Multifunkcionalna dvorana 2
Više
Mirko Ilić - Trenutak pred katastrofu
Izložba
Mirko Ilić - Trenutak pred katastrofu: strip, ilustracija i dizajn

Izložbom ‘Mirko Ilić – Trenutak pred katastrofu: strip, ilustracija i dizajn’ kustosa Dejana Kršića i Marka Goluba, koja se otvara u Lazaretima 17. kolovoza 2019.

slobodan ulaz /free entrance
L4 — Multifunkcionalna dvorana 4
-
Više
Linđovi koncerti
Koncert
Linđov koncert

Od 25. kolovoza svakog utorka i petka u 21:30h možete uživati u koncertima Linđa u Lazaretima.

120 kn
L6 — Linđo
Više

Home

Alternativne biografije

Dubrovnik, mali grad velikih postignuća i bogate povijesti iznjedrio je brojne zanimljive povijesne osobe, koje su njegovu slavu pronosile širom svijeta.

Naučite nešto dosad nepoznato o poznatim Dubrovčanima ili pak upoznajte vama nepoznate, a značajne povijesne osobe iz Grada.

Ivan Stojković

Ivan Stojković rođen je u Dubrovniku oko 1393. godine u uglednoj obitelji pučana. Nakon osnovnog obrazovanja, Stojković stupa u dominikanski red. Studira teologiju i filozofiju na sveučilištima u Padovi (1414. – 1417.) i pariškoj Sorboni (1417. – 1420.), zahvaljujući stipendiji Dubrovačke Republike. Već 1422. g. stječe magisterij i doktorat.
Pročitaj više

Ivo Vojnović

Ivo Vojnović  rođen je u Dubrovniku u uglednoj obitelji. Školovao se u rodnom gradu te u Splitu, a potom i u Zagrebu, gdje je završio studij prava. Posvećen kazalištu, bio je dramaturg u HNK u Zagrebu do 1911. g., a nakon toga je živio kao profesionalni književnik te je u potrazi za poslom putovao u Italiju, Prag, Budimpeštu i Beograd.
Pročitaj više

Jakov Lukarević

Višestoljetni sukob i raskol dubrovačkog patricijata možemo pratiti još od početka 13. stoljeća, kada Dubrovnik 1205. godine, nakon tragične smrti kneza Damjana Jude, dolazi u ruke Mletačke Republike. Raskol se nastavlja i nakon pada mletačke vladavine (1358. g.) i traje kroz čitavo “zlatno doba Dubrovnika” 15. i 16. stoljeća. Početkom 17. st., a naročito u njegovoj drugoj polovici, sukob kulminira pa odnosi među dubrovačkim patricijatom u 18. st. ostaju nepovratno narušeni sve do samog pada Republike 1808. g.
Pročitaj više

Jakov Lukarević

Višestoljetni sukob i raskol dubrovačkog patricijata možemo pratiti još od početka 13. stoljeća, kada Dubrovnik 1205. godine, nakon tragične smrti kneza Damjana Jude, dolazi u ruke Mletačke Republike. Raskol se nastavlja i nakon pada mletačke vladavine (1358. g.) i traje kroz čitavo “zlatno doba Dubrovnika” 15. i 16. stoljeća. Početkom 17. st., a naročito u njegovoj drugoj polovici, sukob kulminira pa odnosi među dubrovačkim patricijatom u 18. st. ostaju nepovratno narušeni sve do samog pada Republike 1808. g.
Pročitaj više

Junije Džono Palmotić

Junije Džono Palmotić barokni je pjesnik i dramatičar. Potječe iz stare dubrovačke plemićke obitelji Palmotić. Roditelji su mu bili Džore Palmotić i Ora Gradić. Imao je nadimak Pupica (značenje: lutkica)
Pročitaj više

Junije Restić

Kao jedan od fenomena hrvatske književne historiografije 18. stoljeća javljaju se i povijesni spisi u koje spadaju memoari, dnevnici i kronike. Nakon 17. st. i velikih imena hrvatske historiografije poput Trogiranina Ivana Lučića (Lucius) i Senjanina Pavla Rittera Vitezovića, 18. je stoljeće ipak predstavljalo svojevrsnu stagnaciju. No, u slučaju Dubrovnika i povjesničara Junija Restića (Resti), ipak je napravljen korak naprijed.
Pročitaj više