Ljepota lažnog sjaja
Izložba
"Ljepota lažnog sjaja" - izložba krivotvorenih umjetnina iz zbirke Muzeja policije

Izložbom krivotvorenih umjetnina pod nazivom “Ljepota lažnog sjaja“ iz Kriminalističke zbirke Muzeja policije želi se upozoriti na beskrupuloznost crnog tržišta koje u utrci za zaradom ne preže od prijevara dobronamjernih i neupućenih kupaca.

free entrance
L4 — Multifunkcionalna dvorana 4
Više
Dubrovnik, A Scarred City
„Dubrovnik, A Scarred City: stradanje i obnova Dubrovnika 1991. – 2000.“

Izložba „Dubrovnik, A Scarred City: stradanje i obnova Dubrovnika 1991. – 2000.“ otvorena je 1. listopada 2019. godine, povodom obilježavanja 28. obljetnice početka napada na Dubrovnik.

20 kn
L2 — Multifunkcionalna dvorana 2
Više
Mirko Ilić - Trenutak pred katastrofu
Izložba
Mirko Ilić - Trenutak pred katastrofu: strip, ilustracija i dizajn

Izložbom ‘Mirko Ilić – Trenutak pred katastrofu: strip, ilustracija i dizajn’ kustosa Dejana Kršića i Marka Goluba, koja se otvara u Lazaretima 17. kolovoza 2019.

slobodan ulaz /free entrance
L4 — Multifunkcionalna dvorana 4
-
Više
Linđovi koncerti
Koncert
Linđov koncert

Od 25. kolovoza svakog utorka i petka u 21:30h možete uživati u koncertima Linđa u Lazaretima.

120 kn
L6 — Linđo
Više

Home

Alternativne biografije

Dubrovnik, mali grad velikih postignuća i bogate povijesti iznjedrio je brojne zanimljive povijesne osobe, koje su njegovu slavu pronosile širom svijeta.

Naučite nešto dosad nepoznato o poznatim Dubrovčanima ili pak upoznajte vama nepoznate, a značajne povijesne osobe iz Grada.

Juraj Matejev Dalmatinac

Georgius Dalmaticus ostao je zapamćen po svom životnom djelu na kojem je radio tridesetak godina – katedrali sv. Jakova u Šibeniku. Osim što je kao vrstan kipar izradio brojne kipove i dekoracije na katedrali, on se iskazao i kao inovativan graditelj, jer je šibenska katedrala građena posebnim sustavom kamenih ploča umetnutih u okvire.
Pročitaj više

Lovro Dobričević

Iako po rođenju Bokelj, a školovao se u Veneciji, Lovro Marinov Dobričević svoje je zrele godine proveo u Dubrovniku, gdje je ostavio i najveći broj svojih slikarskih djela i epigona. Pretpostavlja se da se Lovro definitivno preselio u Dubrovnik 1459. g., gdje su ga dočekale brojne narudžbe; možda su one čak i bile povod njegovom preseljenju.
Pročitaj više

Ludomir Michal Rogowski

Ludomir Michal Rogowski (Lublin, 3. listopada 1881. – Dubrovnik, 13. ožujka 1954.) poljski je dirigent, skladatelj i pisac, diplomirao je dirigiranje i kompoziciju u Varšavi, a zatim se nastavio usavršavati u Leipzigu, Münchenu i Rimu. Odlazi u Vilnius, gdje je osnovao simfonijski orkestar i gdje je bio šef-dirigent nekoliko godina, a zatim u Pariz. Ubrzo postaje međunarodno priznati skladatelj i njegova se djela izvode u Parizu, Bruxellesu, ali i New Yorku te Varšavi i Pragu.
Pročitaj više

Ludovik Crijević Tuberon

Obnova antičke ideje obrazovanja kroz humanističke studije leži na pretpostavci da je čovjek takvo biće, koje se može ispravnim odgojem i obrazovanjem usavršiti u onome što je specifično za humana bića. U tom su smislu humanistički studiji, uz gramatiku, retoriku, poetiku i moralnu filozofiju, vratili interes za historiografiju. Humanisti na području Hrvatske, posebno Dalmacije, vrlo rano ulaze u ovaj renesansno-humanistički krug.
Pročitaj više

Luka Sorkočević

Luca Antonio Sorgo pripadnik je jedne od najmoćnijih dubrovačkih plemićkih obitelji. Njegov je ogranak pripadao starom, “čistom” plemstvu, iz čijih su se redova birali najviši državni službenici.  S navršenih 18 godina Luka je izabran u Veliko vijeće, a među poslovima koje je morao sustavno izvršavati za Republiku, ističu se poslovi kneza Lopuda i Koločepa, posao nadzornika protiv krijumčarenja vina, nadzornika javnog kazališta te djevojačkog doma, posao čuvara pravde.
Pročitaj više

Marija Giorgi Bona

Društveni položaj te prava i obveze žena i muškarca kroz povijest, uvelike su bili određeni razlikovanjem privatne od javne sfere života. Premda je ženama bila dodijeljena skrb o privatnoj sferi, to nipošto ne znači da su u svim staležima žene bile zatvorene u svakodnevno cikličko ponavljanje poslova potrebnih za opstanak obitelji. Tako već u 16. stoljeću filozof Nikola Gučetić (Gozze) poimence nabraja dubrovačke gospođe, koje sačinjavaju književno-filozofski krug, a u kojem se neke od njih ističu pjesništvom.
Pročitaj više