Ljepota lažnog sjaja
Izložba
"Ljepota lažnog sjaja" - izložba krivotvorenih umjetnina iz zbirke Muzeja policije

Izložbom krivotvorenih umjetnina pod nazivom “Ljepota lažnog sjaja“ iz Kriminalističke zbirke Muzeja policije želi se upozoriti na beskrupuloznost crnog tržišta koje u utrci za zaradom ne preže od prijevara dobronamjernih i neupućenih kupaca.

free entrance
L4 — Multifunkcionalna dvorana 4
Više
Dubrovnik, A Scarred City
„Dubrovnik, A Scarred City: stradanje i obnova Dubrovnika 1991. – 2000.“

Izložba „Dubrovnik, A Scarred City: stradanje i obnova Dubrovnika 1991. – 2000.“ otvorena je 1. listopada 2019. godine, povodom obilježavanja 28. obljetnice početka napada na Dubrovnik.

20 kn
L2 — Multifunkcionalna dvorana 2
Više
Mirko Ilić - Trenutak pred katastrofu
Izložba
Mirko Ilić - Trenutak pred katastrofu: strip, ilustracija i dizajn

Izložbom ‘Mirko Ilić – Trenutak pred katastrofu: strip, ilustracija i dizajn’ kustosa Dejana Kršića i Marka Goluba, koja se otvara u Lazaretima 17. kolovoza 2019.

slobodan ulaz /free entrance
L4 — Multifunkcionalna dvorana 4
-
Više
Linđovi koncerti
Koncert
Linđov koncert

Od 25. kolovoza svakog utorka i petka u 21:30h možete uživati u koncertima Linđa u Lazaretima.

120 kn
L6 — Linđo
Više

Home

Luka Sorkočević

Luca Antonio Sorgo pripadnik je jedne od najmoćnijih dubrovačkih plemićkih obitelji. Njegov je ogranak pripadao starom, “čistom” plemstvu, iz čijih su se redova birali najviši državni službenici.  S navršenih 18 godina Luka je izabran u Veliko vijeće, a među poslovima koje je morao sustavno izvršavati za Republiku, ističu se poslovi kneza Lopuda i Koločepa, posao nadzornika protiv krijumčarenja vina, nadzornika javnog kazališta te djevojačkog doma, posao čuvara pravde.

Ruđer Bošković

U rijetko kojoj osobi filozofsko, teološko i znanstveno obrazovanje pronašlo je svoju sintezu kao u slučaju Ruđera Boškovića. Ovaj znameniti Dubrovčanin, isusovac i znanstvenik te filozof prirode, svojom teorijom o jednom jedinom zakonu sila, koji postoji u prirodi, anticipirao je čitavo 20. i 21. stoljeće fizike kao prirodne znanosti. Teze o elementarnim česticama i danas imaju svoju potvrdu. Još je za fizikalnog kemičara Sir Harolda Hartleyja Bošković bio „jedan od najvećih intelektualaca svih vremena“, a filozof Friedrich Nietzsche Boškovićevu je teoriju smatrao „najvećim trijumfom nad osjetilima koji je dosad na Zemlji postignut“.

Nikola Gučetić

Vrijeme kasne renesanse (16. st.) na hrvatskom prostoru bogato je djelima i autorima, koji nisu bili prepoznati samo u lokalnim okvirima, nego i u širem europskom kulturnom kontekstu. Nosioci filozofske misli u Hrvatskoj ponajprije su bili gradovi na dalmatinskoj obali. U Dubrovniku tako susrećemo filozofe Miha Monaldija, Antuna Meda i kao najznačajnijeg Nikolu Gučetića (Gozze).

Marin Getaldić

Nakon što je u doba renesanse u matematici 16. stoljeća došlo do standardizacije matematičke notacije, algebra konačno postaje osnova za razvoj analitičke geometrije. Njezina načela iznio je René Descartes 1637. g., prikazavši način kako da se geometrijski problemi rješavaju algebarskim metodama. Na ovom putu između moderne algebre i Descartesove analitičke geometrije, nalazi se i rad dubrovačkog matematičara Marina Getaldića (Ghetaldi).

Ludovik Crijević Tuberon

Obnova antičke ideje obrazovanja kroz humanističke studije leži na pretpostavci da je čovjek takvo biće, koje se može ispravnim odgojem i obrazovanjem usavršiti u onome što je specifično za humana bića. U tom su smislu humanistički studiji, uz gramatiku, retoriku, poetiku i moralnu filozofiju, vratili interes za historiografiju. Humanisti na području Hrvatske, posebno Dalmacije, vrlo rano ulaze u ovaj renesansno-humanistički krug.

Junije Restić

Kao jedan od fenomena hrvatske književne historiografije 18. stoljeća javljaju se i povijesni spisi u koje spadaju memoari, dnevnici i kronike. Nakon 17. st. i velikih imena hrvatske historiografije poput Trogiranina Ivana Lučića (Lucius) i Senjanina Pavla Rittera Vitezovića, 18. je stoljeće ipak predstavljalo svojevrsnu stagnaciju. No, u slučaju Dubrovnika i povjesničara Junija Restića (Resti), ipak je napravljen korak naprijed.

Ivan Stojković

Ivan Stojković rođen je u Dubrovniku oko 1393. godine u uglednoj obitelji pučana. Nakon osnovnog obrazovanja, Stojković stupa u dominikanski red. Studira teologiju i filozofiju na sveučilištima u Padovi (1414. – 1417.) i pariškoj Sorboni (1417. – 1420.), zahvaljujući stipendiji Dubrovačke Republike. Već 1422. g. stječe magisterij i doktorat.

Filip De Diversis

Kao jedan od literarnih žanrova srednjeg vijeka, posebno mjesto zauzimaju pohvale gradovima (laudes civitatum). Smisao ovih djela nije samo u opisima gradova, gdje se opisi tematski uglavnom drže jednog formalnog redoslijeda, već i u osobnoj impresiji, koja je za cjelovitu sliku grada neizostavan i jednako važan element. Zbog toga je sam autor ovih lauda morao biti osoba, koja je imala javno prepoznat autoritet.

Đuro Armeno Baglivi

(Dubrovnik, 8. rujna 1668. – Rim, 17. lipnja 1707.)„Protiv moćne smrti ništa ne vrijedi nastupati silovitim načinom, niti se protiv žestine bolesti boriti terorom rasprava, jedino lijekovi ozdravljaju!“ Riječi su ovo Đura Baglivija, Dubrovčanina i jednog od uglednijih europskih liječnika kraja 17. i početka 18. st. Baglivi je bio predstavnik ijatrofizike, smjera u medicini 17. st., koji procese u organizmu tumači na osnovu geometrije, fizike i mehanike, koristeći metode promatranja bolesnika i eksperimenata na životinjama.

Benedikt Kotruljević

Obitelj Kotruljević porijeklom je iz Kotora. U Dubrovnik dolaze oko 1350. g. i vrlo brzo postaju članovi Bratovštine sv. Antuna, u koju ulaze dubrovački trgovci. Benedikt je rođen u Dubrovniku oko 1416. g. Osnovnu izobrazbu stječe u Dubrovniku, a na studij odlazi u Italiju. Čini se da je studirao filozofiju i pravo.
Subscribe to Autor