Ljepota lažnog sjaja
Izložba
"Ljepota lažnog sjaja" - izložba krivotvorenih umjetnina iz zbirke Muzeja policije

Izložbom krivotvorenih umjetnina pod nazivom “Ljepota lažnog sjaja“ iz Kriminalističke zbirke Muzeja policije želi se upozoriti na beskrupuloznost crnog tržišta koje u utrci za zaradom ne preže od prijevara dobronamjernih i neupućenih kupaca.

free entrance
L4 — Multifunkcionalna dvorana 4
Više
Dubrovnik, A Scarred City
„Dubrovnik, A Scarred City: stradanje i obnova Dubrovnika 1991. – 2000.“

Izložba „Dubrovnik, A Scarred City: stradanje i obnova Dubrovnika 1991. – 2000.“ otvorena je 1. listopada 2019. godine, povodom obilježavanja 28. obljetnice početka napada na Dubrovnik.

20 kn
L2 — Multifunkcionalna dvorana 2
Više
Mirko Ilić - Trenutak pred katastrofu
Izložba
Mirko Ilić - Trenutak pred katastrofu: strip, ilustracija i dizajn

Izložbom ‘Mirko Ilić – Trenutak pred katastrofu: strip, ilustracija i dizajn’ kustosa Dejana Kršića i Marka Goluba, koja se otvara u Lazaretima 17. kolovoza 2019.

slobodan ulaz /free entrance
L4 — Multifunkcionalna dvorana 4
-
Više
Linđovi koncerti
Koncert
Linđov koncert

Od 25. kolovoza svakog utorka i petka u 21:30h možete uživati u koncertima Linđa u Lazaretima.

120 kn
L6 — Linđo
Više

Home

Alternativne biografije

Dubrovnik, mali grad velikih postignuća i bogate povijesti iznjedrio je brojne zanimljive povijesne osobe, koje su njegovu slavu pronosile širom svijeta.

Naučite nešto dosad nepoznato o poznatim Dubrovčanima ili pak upoznajte vama nepoznate, a značajne povijesne osobe iz Grada.

Mavro Vetranović

Mavro Vetranović (Dubrovnik, 1482. – Dubrovnik, 15. siječnja 1576.) rođen je pod imenom Nikola u obitelji talijanskog podrijetla. Njegova obitelj nosila je nadimak Čavčić. Obrazovao se u rodnom gradu, a ulaskom u benediktinski red uzima redovničko ime Mavro. Zbog neslaganja s crkvenim vrhom oko provedbi reformi samostana na otoku Mljetu, bez dopuštenja 1517. g. odlazi u Italiju, zbog čega ga je dubrovačka vlada doživotno prognala.
Pročitaj više

Michelozzo Michelozzi

Nakon pada Carigrada pod Osmanlije 1453. godine, Dubrovčani su se pobojali za sigurnost svoga grada, koji je, istina, već imao izvrsne zidine, ali zbog pojave novih oružja i načina ratovanja, pomalo zastarjele. Kako su uvijek težili da za svoje potrebe angažiraju najbolje majstore do kojih su mogli doći, pozvali su u grad Michelozza di Bartolomea iz Firence, kako bi ojačao i osuvremenio gradske utvrde.
Pročitaj više

Miho Hranjac

Početkom 17. stoljeća dva su unutrašnjopolitička događaja potresla Dubrovačku Republiku i na još veći oprez potaknuli ionako oprezne Dubrovčane –Lastovska buna (1602. – 1606.) i tzv. Velika zavjera (1612. g.). Pobunu nekolicine stanovnika udaljenog otoka Lastova, koji je bio pod dubrovačkom vlašću od sredine 14. stoljeća te je uživao autonomiju, iskoristila je, naravno, konkurentska Mletačka Republika.
Pročitaj više

Miho Pracat

Miho Pracat rođen je oko 1522. g. na elafitskom otoku Lopudu, čiji su pomorski kapetani bili vlasnici četvrtine snažne dubrovačke trgovačke flote u 16. stoljeću (treće pomorske europske sile uz Veneciju i Genovu). Od ranog djetinjstva plovio je na brodu Sv. Katarina, postavši 1543. g. zapovjednikom, zamijenivši strica.
Pročitaj više

Nikola Božidarević

Nikola Božidarević jedan je od simbola dubrovačkog renesansnog slikarstva. Neki su ga nazvali „legendarnim autorom (...) koji je postao oznakom jednog cijelog razdoblja domaćeg slikarstva“, a i odavna pobuđuje pažnju znanstvenika. Iako je tome tako, u poznavanju njegova života i rada postoje mnoge nepoznanice. Bio je drugi sin slikara Božidara Vlatkovića podrijetlom iz sela Kručice u Dubrovačkome primorju, ali Nikolino mjesto rođenja nije pouzdano utvrđeno; moguće je da je to bio Kotor.
Pročitaj više

Nikola Gučetić

Vrijeme kasne renesanse (16. st.) na hrvatskom prostoru bogato je djelima i autorima, koji nisu bili prepoznati samo u lokalnim okvirima, nego i u širem europskom kulturnom kontekstu. Nosioci filozofske misli u Hrvatskoj ponajprije su bili gradovi na dalmatinskoj obali. U Dubrovniku tako susrećemo filozofe Miha Monaldija, Antuna Meda i kao najznačajnijeg Nikolu Gučetića (Gozze).
Pročitaj više