Nikola Gučetić

Vrijeme kasne renesanse (16. st.) na hrvatskom prostoru bogato je djelima i autorima, koji nisu bili prepoznati samo u lokalnim okvirima, nego i u širem europskom kulturnom kontekstu. Nosioci filozofske misli u Hrvatskoj ponajprije su bili gradovi na dalmatinskoj obali. U Dubrovniku tako susrećemo filozofe Miha Monaldija, Antuna Meda i kao najznačajnijeg Nikolu Gučetića (Gozze). Rodio se u Dubrovniku 1549. godine od oca Vita Gučetića i majke Marije Gundulić (Gundula). Godine 1569. kao punoljetni vlastelin ulazi u Veliko vijeće. U službi Republike bio je čak sedam puta biran za kneza. Oženio se plemkinjom Marijom Gundulić (Gundula). Osnovno humanističko obrazovanje Gučetić stječe u rodnom gradu. U tom ranijem periodu član je kazališne skupine Gardzarija, gdje igra u jednoj drami tada još živućeg Marina Držića, i to kao svirač puhačkih instrumenata.

Pitanje njegovog višeg obrazovnog statusa i danas je otvoreno. Zbog plodne filozofske i teološke misli, član je dviju Akademija, a sam papa Klement VIII. udijelio mu je naslov doktora filozofije i teologije. Svoje filozofsko djelovanje započinje već s 21 godinom; komentarom na djelo arapskog aristotelovca Averroesa. Sljedećih deset godina Gučetić se predaje ozbiljnijem filozofskom nauku, tako da spomenute komentare uz raspravu o pseudoaristotelovom djelu o uzrocima i raspravu s Aleksandrom Afrodizijskim o pitanjima besmrtnosti ljudske duše, tiska tek 1580. g. U ovom periodu Gučetić se okušao i u formi platoničkih dijaloga te 1581. g. tiska dva dijaloga: Dijalog o ljepoti (Dialogo della bellezza) i Dijalog o ljubavi (Dialogo d'amore).

U njima su glavni likovi dvije žene; njegova supruga Marija (Maruša) Gundulić (Gundula) i Cvijeta Zuzorić (Zuzori). Ova afirmacija žena u filozofiji nastavlja se i u sljedećem tiskanom djelu iz 1584. g.; O Aristotelovim meteorima (Sopra le Metheore d' Aristotele). U prvom izdanju djela Gučetićeva je supruga napisala posvetu svojoj prijateljici Cvijeti Zuzorić. Ova posveta kao izraz odanosti bila je i obrana Cvijetine „časti, ljepote i kreposti“ od kleveta i hrabar javni čin pred „strašnim glasovima vukova, medvjeda i tigrova“. Očigledno da je samosvijest ovih Dubrovkinja izazvala revolt u tradicionalnoj dubrovačkoj sredini i već u drugom izdanju ovog djela posveta je skraćena, a sporna mjesta izbačena iz teksta. U djelu su i najstariji poznati znanstveni opisi dviju špilja u okolici Dubrovnika, pa se Gučetića može smatrati i začetnikom speleologije u Hrvatskoj.

Nakon prirodoznanstvene faze, okreće se pitanjima politike. Već 1589. g. tiska djelo Upravljanje obitelji (Governo della famiglia) – prvo djelo iz pedagogije u Hrvata. Godine 1591. objavljuje svoje glavno političko djelo O ustroju država u Aristotelovu duhu sa suvremenim primjerima (Dello stato delle republiche secondo la mente di Aristotele con esempi moderni). Ovo je prvo sustavno djelo o političkoj filozofiji i pitanjima države na ovom području. Osnovu dobrog upravljanja prepoznaje u etičkom principu djelovanja u skladu s najvećim dobrom i znanju tog dobra, a iz političke prakse Dubrovačke Republike pokušava filozofski utemeljiti nauk o državi. Djelo Obrana građanske časti (Apologia dell'honor civile) posljednje je djelo iz ciklusa političkih spisa. U posljednjoj fazi Nikola se najviše bavio filozofsko-teološkim pitanjima, gdje je tumačenjem psalama otvoreno izražavao svoja protureformacijska stajališta. Posljednja djela, sačuvana u rukopisima, svjedoče o najintimnijim interesima svakog čovjeka koji se približava svome životnom kraju – problemu duše i njezine besmrtnosti.