Ljepota lažnog sjaja
Izložba
"Ljepota lažnog sjaja" - izložba krivotvorenih umjetnina iz zbirke Muzeja policije

Izložbom krivotvorenih umjetnina pod nazivom “Ljepota lažnog sjaja“ iz Kriminalističke zbirke Muzeja policije želi se upozoriti na beskrupuloznost crnog tržišta koje u utrci za zaradom ne preže od prijevara dobronamjernih i neupućenih kupaca.

free entrance
L4 — Multifunkcionalna dvorana 4
Više
Dubrovnik, A Scarred City
„Dubrovnik, A Scarred City: stradanje i obnova Dubrovnika 1991. – 2000.“

Izložba „Dubrovnik, A Scarred City: stradanje i obnova Dubrovnika 1991. – 2000.“ otvorena je 1. listopada 2019. godine, povodom obilježavanja 28. obljetnice početka napada na Dubrovnik.

20 kn
L2 — Multifunkcionalna dvorana 2
Više
Mirko Ilić - Trenutak pred katastrofu
Izložba
Mirko Ilić - Trenutak pred katastrofu: strip, ilustracija i dizajn

Izložbom ‘Mirko Ilić – Trenutak pred katastrofu: strip, ilustracija i dizajn’ kustosa Dejana Kršića i Marka Goluba, koja se otvara u Lazaretima 17. kolovoza 2019.

slobodan ulaz /free entrance
L4 — Multifunkcionalna dvorana 4
-
Više
Linđovi koncerti
Koncert
Linđov koncert

Od 25. kolovoza svakog utorka i petka u 21:30h možete uživati u koncertima Linđa u Lazaretima.

120 kn
L6 — Linđo
Više

Home

Alternativne biografije

Ludovik Crijević Tuberon

Obnova antičke ideje obrazovanja kroz humanističke studije leži na pretpostavci da je čovjek takvo biće, koje se može ispravnim odgojem i obrazovanjem usavršiti u onome što je specifično za humana bića. U tom su smislu humanistički studiji, uz gramatiku, retoriku, poetiku i moralnu filozofiju, vratili interes za historiografiju. Humanisti na području Hrvatske, posebno Dalmacije, vrlo rano ulaze u ovaj renesansno-humanistički krug.

Obnova antičke ideje obrazovanja kroz humanističke studije leži na pretpostavci da je čovjek takvo biće, koje se može ispravnim odgojem i obrazovanjem usavršiti u onome što je specifično za humana bića. U tom su smislu humanistički studiji, uz gramatiku, retoriku, poetiku i moralnu filozofiju, vratili interes za historiografiju. Humanisti na području Hrvatske, posebno Dalmacije, vrlo rano ulaze u ovaj renesansno-humanistički krug. Zanima ih sadašnjost, koju nastoje razumjeti iz prošlosti, a proučavanje ima više etičku, nego znanstvenu pretpostavku. Jedan od najvećih dubrovački je benediktinac Ludovik Crijević Tuberon, kao najstariji i prvi hrvatski povjesničar, koji se bavi srednjovjekovnom hrvatskom povijesti od njenih početaka do vlastita vremena. Rođen je 1458. godine u Dubrovniku kao sin jedinac vlastelina Ivana Crijevića (Cerva) i Frane Kaboga (Caboga). Osnovno i srednjoškolsko obrazovanje stječe u rodnom gradu, a potom odlazi u Pariz. Na Sorboni izučava književnost, filozofiju, matematiku i teologiju.

Nadimak Tuberon prema rimskom historičaru Kvintu Eliju Tuberonu, dobiva još za vrijeme studija, očigledno zbog velikog interesa za povijest. Iz Pariza se vraća 1483. ili 1484. g. Premda sklapa zaruke s Marušom Đurđević (Giorgi), nije se ženio, jer se iste 1484. povlači iz svjetovnog života i zaređuje. To je, navodno, napravio ne mogavši podnijeti javnu sramotu nakon što mu je dubrovačka vlast odredila globu i podrezala njegovu dugačku halju, koju je nosio po Dubrovniku – u skladu s tadašnjom pariškom modom. No, ovo vjerojatno ipak nije bilo presudno za odluku. Tuberon se povlači u benediktinski samostan na obližnjem otočiću Sv. Andrija te slijedećih osamnaest godina provodi većinom u molitvi i proučavanju književnosti i djela rimskih povjesničara. Godine 1502. prelazi u samostan sv. Jakova, u neposrednoj blizini Dubrovnika, gdje boravi do svoje smrti. Godine 1508. Senat izdaje Tuberonu odobrenje za putovanje u Ugarsku.

Tamo odsjeda kod svog prijatelja, kaločkog nadbiskupa Grgura Frankopana, koji ga potiče da napiše svoje glasovito djelo – Komentari o mojem vremenu (Commentarii de temporibus suis). Tuberon mu iz zahvalnosti odaje posvetu. Godine 1515. odlukom Senata postaje vikar dubrovačkog nadbiskupa. Izvori nam kazuju da je Crijević težio i biskupskom položaju, te je 1525. g. bio spreman platiti 500 dukata za troškove odvajanja Stonske biskupije od biskupije otoka Korčule, ali pod uvjetom da postane biskupom te biskupije. U svojim Komentarima, koji se sastoje od jedanaest knjiga, prikazana je povijest od smrti kralja Matijaša Korvina (1490. g.) do izbora pape Hadrijana VI. (1522. g.). Ipak, Komentari obiluju i ekskursima u dublju prošlost, pa tako Ludovik iznosi povijest Dubrovnika od njegovih početaka, kao i razvoj osmanske države. Uz turska osvajanja, Cambraisku lige i bune kmetova u Ugarskoj, Tuberon opisuje i pad Beograda (1521. g.) u turske ruke, smatrajući da je taj događaj za kršćanske interese veći gubitak, nego pad Carigrada. U Komentarima izrađuje i psihološke profile povijesno važnih pojedinaca, zbog kojih je njegovo djelo bilo podvrgnuto cenzurama. T

ako se zbog vrlo negativnog stava prema papi Aleksandru VI., kojeg otvoreno optužuje za simoniju ili zločine, 1734. g. njegova knjiga našla na Popisu zabranjenih djela (Index librorum prohibitorum). Tuberon iznosi i svoja razmišljanja o mentalitetima različitih naroda, geografske i etnografske podatke te zanimljive anegdote, i, premda gotovo da ne navodi povijesne izvore, iz napisanog je jasno da se njima obilno koristio. Ludovik Crijević Tuberon umire u Dubrovniku 1527. godine, najvjerojatnije od kuge.