Ivan Mane Jarnović

U 18. stoljeću postojalo je 26 različitih verzija pisanja prezimena Jarnović. Ne može se sa sigurnošću utvrditi ona izvorna, kojom su se u dubrovačkom kraju prezivali preci Ivana Mane. Engleski pjevač Michael Kelly prisjeća se bečkih nastupa „dvojice najvećih violinista virtuoza na svijetu, prvi je bio Giornovich“. „Ne možemo dovoljno pohvaliti gospodina Jarnovitsa, jednog od najsavršenijih, najžustrijih i najsjajnijih guslača što smo ih ikada čuli...“ „Virtuoz Zarnovity, u službi princa pruskog, izveo je svoja vlastita sola i koncerte. Uvjeravaju nas da je po jednoglasnom sudu slušatelja pobrao opće odobravanje, da je nadmašio sve strane virtuoze koji su ovdje svirali….“ – neki su od komentara. O životnom putu Ivana Mane Jarnovića malo je toga poznato; smatra se da je rođen negdje na teritoriju nekadašnje Dubrovačke Republike, možda čak i na brodu u vodama oko Dubrovnika. Tako je zapisao jedan njegov prijatelj, koji tvrdi da su ga suvremenici nazivali Dubrovčaninom.

Do danas nije rasvijetljeno, kako je izgledalo njegovo odrastanje i školovanje, ali je zasigurno dobio kvalitetnu glazbenu poduku, najvjerojatnije u Dubrovniku. Prva pouzdana vijest iz njegovog života je iz 1767. g., kada kao dvadesetsedmogodišnji profesor violine živi u Parizu. To je bila samo jedna od njegovih glazbenih aktivnosti; snažna osobnost glazbenika opisana je u svjedočanstvima suvremenika i ondašnjem dnevnom tisku, a najviše je izvještaja o umjetničkim nastupima diljem Europe. Po tome pratimo buran životni put Ivana Mane – od Pariza, Berlina, Varšave, Beča, Londona, Hamburga do Sankt Peterburga, gdje iznenada umire u 64. godini života. Javno djelovanje ovog virtuoznog svirača violine, koji nastupa  u najvećim europskim kulturnim centrima, ukazuje na kozmopolitizam kakav su dijelili svi najveći skladatelji i izvođači toga vremena: Mozart, Haydn, Gluck, Dittersdorf, Viotti i drugi s kojima je Jarnović često dolazio u kontakt te s njima nastupao pred brojnim auditorijem, mahom iz redova visokog plemstva. Nadaleko poznat u europskim glazbenim krugovima po svojim izvođačkim umijećima, u povijesti glazbe zabilježen je i kao prvi skladatelj koji je u koncert uveo romancu – ljubavni sentimentalni stavak jednostavne i dopadljive melodije, što će kasnije slijediti Mozart, Beethoven i drugi značajni skladatelji. S obzirom da ne možemo točno odrediti gdje je bio dom ovoga strastvenog umjetnika i svjetskog putnika, ne iznenađuje nas ni činjenica da je svoju jedinu operu nazvao Abroad and at Home.

Zbog svoje razdražljive naravi, Jarnović je često dolazio u sukobe, koje bi nerijetko rezultirali tučnjavom, dvobojem, pa čak i zatvorskom kaznom. Čini se da je i to bio  razlog čestog mijenjanja sredine. Njegov “zloglasni” temperament okarakterizirali su suvremenici i u književnim djelima; u Parizu je 1844. g. tiskan roman Jarnowick, autora Gustava Desnoiresterresa, a iste je godine objavljena i novela Édouarda Monnaisa pod nazivom Une leçon de Jarnovich.